Soja
Soja spada u najvažnije njivske biljke. Od nje se dobijaju važni proizvodi za ishranu ljudi i domaćih životinja i za preradu u industriji. Iz sojinog semena preradom se direktno ili indirektno može dobiti veliki broj raznovrsnih jela i poslastica, zatim mleko i razni mlečni proizvodi; meso i mesne prerađevine; ulje izvanrednog kvaliteta; belančevine, mineralne materije, vitamini i drugi proizvodi. U poslednje vreme soja se u velikoj meri koristi i u farmaceutskoj industriji. Stoga se ona ubraja i u lekovite biljke.

Soja igra vrlo značajnu ulogu i u ishrani domaćih životinja kao koncentrovana i voluminozna (kabasta) hrana. Ona daje stočnu hranu izvanrednog kvaliteta. U ishrani domaćih životinja kao koncentrovana hrana služe uglavnom otpaci soje posle industrijske prerade, koji su veoma bogati belančevinama i mineralnim materijama. Kao voluminozna stočna hrana upotrebljavaju se vegetativni organi soje (stabla, lišće, slama). Svi ovi delovi biljke, a naročito lišće, sadrže velike količine svih hranljivih materija, a naročito belančevina.

Pored toga soja ima veliki agrotehnički značaj. Svojim moćno razvijenim i dubokim korenovim sistemom ona povoljno utiče ne samo na održavanje već i poboljšavanje strukture zemljišta. Zahvaljujući simbiozi soje sa specifičnim bakterijama azotofiksatorima, koje žive na njenom korenu, ona podmiruje ne samo svoje potrebe u ovom važnom hranljivom elementu, već i obogaćuje zemljište ovim sastojkom. Zato se soja visoko ceni kao predusev u plodoredu za mnoge druge useve, a naročito žita.
